Pandemija bolesti COVID-19 diljem svijeta uzrokuje znatan gubitak života, narušava egzistenciju i ugrožava nedavni napredak u području zdravlja i napredak prema globalnim razvojnim ciljevima istaknutima u svjetskoj zdravstvenoj statistici za 2020. koju je danas objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
"Dobra vijest je da ljudi širom svijeta žive duže i zdravije. Loša vijest je da je stopa napretka prespora da bi se ispunili ciljevi održivog razvoja i da će je COVID-19 dodatno izbaciti s kolosijeka", izjavio je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a.
"Pandemija naglašava hitnu potrebu da sve zemlje ulažu u snažne zdravstvene sustave i primarnu zdravstvenu zaštitu, kao najbolju obranu od epidemija poput COVID-19, te protiv mnogih drugih prijetnji zdravlju s kojima se ljudi diljem svijeta svakodnevno suočavaju. Zdravstveni sustavi i zdravstvena sigurnost dvije su strane istog novčića."
Svjetska zdravstvena statistika WHO-a – godišnji pregled svjetskog zdravlja – izvješćuje o napretku u odnosu na niz ključnih pokazatelja zdravstvenih i zdravstvenih usluga, otkrivajući neke važne pouke u pogledu napretka postignutog u postizanju ciljeva održivog razvoja i praznina koje treba popuniti.
Očekivano trajanje života i očekivano trajanje zdravog života su se povećali, ali nejednako.
Najveći dobici zabilježeni su u zemljama s niskim dohotkom, u kojima je očekivani životni vijek porastao za 21% ili 11 godina između 2000. i 2016. godine (u usporedbi s povećanjem od 4% ili 3 godine u zemljama s višim dohotkom).
Jedan od pokretača napretka u zemljama s nižim dohotkom bio je poboljšan pristup uslugama za sprečavanje i liječenje HIV-a, malarije i tuberkuloze, kao i
zanemarenih tropskih bolesti kao što je gvinejski crv. Druga je bila bolja zdravstvena skrb za majke i djecu, što je dovelo do prepolovljavanja smrtnosti djece između 2000. i 2018. godine.
Međutim, u brojnim područjima napredak je u zastoju. Pokrivenost imunizacijom posljednjih se godina jedva povećala, a postoji bojazan da bi se povećanje malarije moglo poništiti. Općenito nedostaje usluga unutar i izvan zdravstvenog sustava za sprečavanje i liječenje nezaraznih bolesti kao što su rak, dijabetes, bolesti srca i pluća te moždani udar. U 2016. godini 71 posto svih smrtnih slučajeva diljem svijeta pripisano je NSD-ovima, a većina od 15 milijuna prijevremenih smrti (85 %) u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Taj neujednačen napredak u velikoj mjeri odražava nejednakosti u pristupu kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Samo između jedne trećine i jedne polovice svjetske populacije uspjelo je dobiti osnovne zdravstvene usluge u 2017. Pokrivenost uslugama u zemljama s niskim i srednjim dohotkom i dalje je znatno ispod pokrivenosti u bogatijima; gustoće radne snage u zdravstvu. U više od 40% svih zemalja ima manje od 10 liječnika na 10 000 ljudi. Više od 55% zemalja ima manje od 40 njegovatelja i primalja na 10 000 ljudi.
Nemogućnost plaćanja zdravstvene zaštite još je jedan veliki izazov za mnoge. Prema trenutnim trendovima, WHO procjenjuje da će ove, 2020. godine oko milijardu ljudi (gotovo 13 posto globalnog stanovništva) trošiti najmanje 10% svojih kućnih proračuna na zdravstvenu zaštitu. Većina tih ljudi živi u zemljama s nižim srednjim dohotkom.
"Pandemija bolesti COVID-19 naglašava potrebu zaštite ljudi od izvanrednih zdravstvenih situacija, kao i promicanja univerzalnog zdravstvenog osiguranja i zdravijeg stanovništva kako bi se spriječilo da ljudi trebaju zdravstvene usluge kroz višesekralne intervencije poput poboljšanja osnovne higijene i sanitarnih uvjeta", rekla je dr. Samira Asma, pomoćnica glavnog direktora WHO-a.
U 2017. više od polovice (55 %) procjenjuje se da globalno stanovništvo nema pristup sanitarnim uslugama kojima se sigurno upravlja, a više od četvrtine (29 %) nedostajalo je pitke vode kojom se sigurno upravlja. Iste godine dva od pet kućanstava na globalnoj razini (40 %) nedostajalo je osnovnih objekata za pranje ruku sapunom i vodom u njihovom domu.
Svjetska zdravstvena statistika također naglašava potrebu za jačim podacima i zdravstvenim informacijskim sustavima. Neujednačeni kapaciteti za prikupljanje i uporabu točnih, pravodobnih i usporedivih zdravstvenih statistika, potkopavajući sposobnost zemalja da razumiju trendove u zdravlju stanovništva, razviju odgovarajuće politike, dodijeliju resurse i daju prednost intervencijama.
Za gotovo petinu zemalja više od polovice ključnih pokazatelja nema nedavne primarne ili izravne temeljne podatke, što je još jedan veliki izazov u omogućavanju zemljama da se pripreme za izvanredne zdravstvene situacije kao što je aktualna pandemija bolesti COVID-19 te da odgovore na ih. SZO stoga podupire zemlje u jačanju nadzora te podatkovnih i zdravstvenih informacijskih sustava kako bi mogle mjeriti svoj status i upravljati poboljšanjima.
"Poruka iz ovog izvješća je jasna: dok se svijet bori protiv najozbiljnije pandemije u posljednjih 100 godina, samo desetljeće od roka za zaštitu od zajedničkog razvoj, moramo djelovati zajedno kako bismo ojačali primarnu zdravstvenu zaštitu i usredotočili se na najugroženije među nama kako bismo uklonili velike nejednakosti koje diktiraju tko dugo živi , zdrav život, a tko ne", dodala je Asma. "U tome ćemo uspjeti samo pomažući zemljama da poboljšaju svoje podatke i zdravstvene informacijske sustave".